Efekti EkoVital®

– Zbog visokog sadržaja fulvo i huminskih kiselina preparat EkoVital® podstiče razvoj korisnih bakterija u zemljištu,
– Stimuliše bakterije (azotofiksatore, fosforo-mineralizatore i sl.) čija aktivnost dovodi do bržeg razlaganja organske materije u zemljištu i stvaranja humusa,
– Utiče na popravku kvaliteta istrošenih i zakišeljenih zemljišta usled prekomerne upotrebe mineralnih đubriva,
– Utiče na jačanje korenovog sistema kulturnih biljaka prema bolestima mikrobiološkog porekla,
– Preparat se može mešati sa drugim mikro-biološkim preparatima,
– Preparat se može koristiti u vegetativnoj fazi rasta.

Pre osnovnog đubrenja u jesen strnište sa svim žetvenim  ostacima na njivi tretirati sa 2 litre EkoVital® preparatom na 1 ha. Ukoliko njivu ne đubrite sa veštačkim đubrivom naša preporuka je da se pored 2 litre EkoVital®-a u prskalicu doda još 15 kg Uree i sve zajedno rastvori u 200-250 litara vode da bi se  zatim poprskala njivu od 1 ha.

Dejstvo EkoVital-a na strništu kukuruza, prikazani su efekti razlaganja nakon 4 meseca, Banatsko Veliko Selo, 2012

Ukoliko đubrite i sa veštačkim đubrivom, po njivi razbacajte potrebnu količinu veštačkog  đubriva, poprskajte sa 2 litre EkoVital-a po hektaru bez dodavanja Azota u prskalicu. Zaorati ili kultivirati u narednih 60 dana u zavisnosti  od meteo uslova. Preparat EkoVital ne sadrži bakterije niti mikro-organizme pa na njegove efekte ne utiče temperatura niža od 0° C. EkoVital® podstiče aktivnost zemljišta i razlaganje biljnih ostataka i njihovo pretvaranje u humus.

Zašto koristiti EkoVital®  :

Spaljivanje organskih ostataka NIJE preporučljivo jer se sa tim postiže dugogodišnja degradacija kvaliteta i funkcije obradivog zemljišta !!!

Razlaganje organskog otpada (strnjište ) u zemljištu povoljno utiče na poboljšanje vodnog, vazdušnog, toplotnog režima i biološku aktivnost zemljišta. Bio-razgradnju  organskog otpada sa EkoVital®om  možemo  koristiti za poboljšanje kvaliteta degradiranih zemljišta. U poljoprivrednoj proizvodnji nastaje velika količina organskog otpada. Pod poljoprivrednim otpadom podrazumevamo ostatke biomase jednogodišnjih biljaka, slama, kukuruzovina, stabljike drugih biljaka, ostaci nastali orezivanjem voća, … Ovaj otpad može poslužiti kao dobra sirovina za dobijanje organskog đubriva ( humusa) .

Kolike su količine poljoprivrednog otpada ukazuje podatak da na proizvedenu 1 t zrna kukuruza nastaje 0,88 t otpada. Iz ove količine otpada  pravilnim tretiranjem (NE SPALJIVANJEM ) može se dobiti koristan proizvod (đubrivo , humus ,….).

Najaktivniji organizmi u procesu razlaganja su bakterije, gljive, aktinomicete. EkoVital® stimuliše rast i razvoj bakterija i gljivica. Ovi organizmi su prisutni u biljnim ostacima, lišću, zemljištu, … Razlaganje (kompostiranje) je zasnovano na sukcesiji mikrobnih populacija pri čemu uslovi koje stvara jedna grupa mikroorganizama podstiču aktivnost populacije organizama koja je nasleđuje.

EkoVital podstiče ubrzanu razgranju organskih ostataka i stvaranje humusa u obradivom zemljištu.

Različite vrste mikroorganizama su aktivne u različitim fazama razgradnje. Mezofilni mikroorganizmi vrše razlaganje organske materije i povečavaju temperature, čime ograničavaju uslove za sopstveni opstanak ali istovremeno stvaraju uslove za razvoj termofilnih populacija.

 Bakterije su uglavnom najbrojnije u organskim ostacima (bio-masa) i razgrađuju lako dostupna jedinjenja (proteine, ugljene-hidrate).

 Takođe, prisutne su i azotofiksirajuće bakterijekoje vezuju atmosferski azot i inkorporiraju ga u ćelijsku masu. Gljive imaju važnu ulogu u kompostiranju i to u fazi sušenja komposta, pošto one podnose uslove sa malo vlage bolje nego bakterije.

 Neke gljive imaju enzimske sisteme koji učestvuju u razlaganju lignin, hitina. Aktinomicete učestuju u razlaganju aromatična jedinjenja, steroida, fenole i druge složene organskih molekula.

  Bio-razlaganje je dugotrajan proces ali poslednjih godina došlo je do napretka u tehnologiji pojavom proizvoda koji su foto-stabilni , sadržajno stabilni (tri godine u ambalaži) i otporni na niske temperature kao sto je EkoVital®.

…………………………………………………………………………

Sadržaj :

Organska materija  21%

Azot(N)……….. 10%

Fosfor (P) ……….1%

Kalijum (K)…….. 4%

—————————————————————————————————————————————————————————

Novi rezultati istrazivanja 2017. !!!

Pokus je postavljen u Antunovcu pokraj Osijeka, na površinama pod pšenicom, u vlasništvu tvrtke Žito d.o.o. iz Osijeka.  Pokus je postavljen u dvije varijante:

1. Kontrola (uljana repica bez tretiranja), (1 ha)
2. Uljana repica tretirana s Ekoboosterom i Ekovitalom(1 ha).

Na 1 ha primjenjeno je 2 l Ekoboostera + 2 l Ekovitala, aplicirano u dva navrata (1. aplikacija- 28.10.2016. primjenjeno je 2l Ekovitala + 1 i Ekoboostera; 2. aplikacija – 23.03.2017. primjenjena je 1 l Ekoboostera).

Tlo je uzorkovano u tri navrata i to: prije primjene navedenih pripravaka (28.10.2016.),  u projeće (27.04.2017.) i pred žetvu (28.06.2017.), kako bi se utvrdio utjecaj navedenih pripravaka na bioraznolikost zajednice nematoda u tlu kao bioinikatora “zdravlja tla”.

Tlo je uzorkovano na dubini od 0 do 25 cm, sondom promjera 2 cm u 4 ponavljanja za svaku varijantu. Označeno je i spremljeno u plastične vrećice, te dopremljeno na Poljoprivredni fakultet u Osijeku na analizu. Izdvajanje nematoda iz tla, te prebrojavanje i determinacija obavljeni su naPoljoprivrednom fakultetu u Osijeku, Zavodu za zaštitu bilja, Katedri za entomologiju i nematologiju.

ZAKLJUČAK

Učinkovitost preparata Ekobooster i Ekovital na bioraznolikostrodova nematoda kao bioinidktora zdravlja tla, ispitana je kroz poljski pokus na uljanoj repici, tijekom vegetacije 2016. i 2017 godine. Nakon provedenog istraživanja možemo zaključiti slijedeće:

U tlu koje je tretirano Ekoboosterom i Ekovitalom utvrđeno je ukupno 33 različita roda nematoda, a u kontrolnom tretmanu 30 rodova, tijekom cijeloga istraživanja, tj. u tri termina uzorkovanja tla.

Gledajući po pojedinačnim uzorcima od 100 g tla, u tretmanu E utvrđeno je prosječno 15,6 rodova, a u tretmanu K 12,2 roda nematoda, pri čemu su utvrđene statistički značajne razlike.

U istraživanju je bilo statistički značajnih razlika između tretmana K i E, utvrđeno je statistički značajno više individua nematoda iz grupe bakterivora u K, u odnosu na tretman E. Međutim, one su u tretmanu K kontrole bile raspoređene unutar 11 rodova, a u tretmanu E, unutar 16 različitih rodova.

Brojnost nematode iz trofičke grupe fungivora, omnivore i predatora nije se statistički značajno razlikovala u tretnamima K i E.

U pokususuutvrđenestatističkiznačajnerazlike u indeksima MI teMI (2-5)izmeđutretmanaKi E, teukazujunastabilnijiekosustav u tretiranomdijelupokusa u odnosunakontrolu.

U ovomistraživanjuboljevrijednostiindeksa PPI/MI utvrđenesu u tretmanu E u odnosunatretman K, i to sastatističkiznačajnimrazlikama.

U ovomistraživanjuboljevrijednostiindeksa SI utvrđenesu u tretmanu E (61) u odnosunatretman K (38), i to sastatističkiznačajnimrazlikama. Vrijednosti SIindeksa bile suduploveće u tretmanu E u odnsunatretman K.

U ovomistraživanjuvećevrijednosti EI utvrđenesu u tretmanu E (60), nego u tretmanu K (54), a utvrđenesurazlikestatističkiznačajne, štoznači da bi se ponovile u 95 % slučajevai u budućnosti.

U tretiranom dijelu pokusa (E) došlo je do značajnog povećanja organske tvari tla (za 60 %), te je tlo iz skupine siromašnih prešlo u skupinu dobro opskrbljenih tala organskom tvari.

Sadržaj fosfora i kalija također se značajno povećao u tretmanu E u odnosu na tretman K, zabilježeno je povećanje od 57% u sadržaju fosfora i 47% u sadržaju kalija. S obzirom da ta dva elementa mogu u tlu biti duže vremena na raspolaganju biljci ovakva opskrbljenost tla fosforom i kalijem osigurava dugugodišnju iskoristivost bez upotrebe gnojiva kako mineralnih tako i organskih, s obzirom na fosfor i kalij.

Na tlu tretiranom Ekoboosterom i Ekovitalom ostvaren je 18% veći prinos nego na kontrolnom tretmanu K.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da uporabom preparata Ekovital i Ekobooster jamči se ekološka uravnoteženost tala, poboljšanje biološke raznolikosti nematoda u tlu. Obzirom na zalihu humusa i hranjiva fosfora i kalija u tlu te povećani prinos jamči se i ekonomska isplativost.

U Osijeku, 07.09. 2017.

Analizu obavila:                                                                          Dekan:

Prof. dr. sc. Mirjana Brmež                                        Prof. dr. sc. Vlado Guberac

———————————————————————————————————————————————————————

Preporučen plan tretiranja biljnih kultura (PDF)

Za dodatna pitanja, sugestije ili kritike – potražite nas na FB:

FaceBook – EkoPatent