Efekti EkoVital®
– Zbog visokog sadržaja fulvo i huminskih kiselina preparat EkoVital® podstiče razvoj korisnih bakterija u zemljištu,
– Stimuliše bakterije (azotofiksatore, fosforo-mineralizatore i sl.) čija aktivnost dovodi do bržeg razlaganja organske materije u zemljištu i stvaranja humusa,
– Utiče na popravku kvaliteta istrošenih i zakišeljenih zemljišta usled prekomerne upotrebe mineralnih đubriva,
– Utiče na jačanje korenovog sistema kulturnih biljaka prema bolestima mikrobiološkog porekla,
– Preparat se može mešati sa drugim mikro-biološkim preparatima,
– Preparat se može koristiti u vegetativnoj fazi rasta.
Pre osnovnog đubrenja u jesen strnište sa svim žetvenim ostacima na njivi tretirati sa 2 litre EkoVital® preparatom na 1 ha. Ukoliko njivu ne đubrite sa veštačkim đubrivom naša preporuka je da se pored 2 litre EkoVital®-a u prskalicu doda još 15 kg Uree i sve zajedno rastvori u 200-250 litara vode da bi se zatim poprskala njivu od 1 ha.
Ukoliko đubrite i sa veštačkim đubrivom, po njivi razbacajte potrebnu količinu veštačkog đubriva, poprskajte sa 2 litre EkoVital-a po hektaru bez dodavanja Azota u prskalicu. Zaorati ili kultivirati u narednih 60 dana u zavisnosti od meteo uslova. Preparat EkoVital ne sadrži bakterije niti mikro-organizme pa na njegove efekte ne utiče temperatura niža od 0° C. EkoVital® podstiče aktivnost zemljišta i razlaganje biljnih ostataka i njihovo pretvaranje u humus.
Zašto koristiti EkoVital® :
Razlaganje organskog otpada (strnjište ) u zemljištu povoljno utiče na poboljšanje vodnog, vazdušnog, toplotnog režima i biološku aktivnost zemljišta. Bio-razgradnju organskog otpada sa EkoVital®om možemo koristiti za poboljšanje kvaliteta degradiranih zemljišta. U poljoprivrednoj proizvodnji nastaje velika količina organskog otpada. Pod poljoprivrednim otpadom podrazumevamo ostatke biomase jednogodišnjih biljaka, slama, kukuruzovina, stabljike drugih biljaka, ostaci nastali orezivanjem voća, … Ovaj otpad može poslužiti kao dobra sirovina za dobijanje organskog đubriva ( humusa) .
Kolike su količine poljoprivrednog otpada ukazuje podatak da na proizvedenu 1 t zrna kukuruza nastaje 0,88 t otpada. Iz ove količine otpada pravilnim tretiranjem (NE SPALJIVANJEM ) može se dobiti koristan proizvod (đubrivo , humus ,….).
Najaktivniji organizmi u procesu razlaganja su bakterije, gljive, aktinomicete. EkoVital® stimuliše rast i razvoj bakterija i gljivica. Ovi organizmi su prisutni u biljnim ostacima, lišću, zemljištu, … Razlaganje (kompostiranje) je zasnovano na sukcesiji mikrobnih populacija pri čemu uslovi koje stvara jedna grupa mikroorganizama podstiču aktivnost populacije organizama koja je nasleđuje.
Različite vrste mikroorganizama su aktivne u različitim fazama razgradnje. Mezofilni mikroorganizmi vrše razlaganje organske materije i povečavaju temperature, čime ograničavaju uslove za sopstveni opstanak ali istovremeno stvaraju uslove za razvoj termofilnih populacija.
Bakterije su uglavnom najbrojnije u organskim ostacima (bio-masa) i razgrađuju lako dostupna jedinjenja (proteine, ugljene-hidrate).
Takođe, prisutne su i azotofiksirajuće bakterijekoje vezuju atmosferski azot i inkorporiraju ga u ćelijsku masu. Gljive imaju važnu ulogu u kompostiranju i to u fazi sušenja komposta, pošto one podnose uslove sa malo vlage bolje nego bakterije.
Neke gljive imaju enzimske sisteme koji učestvuju u razlaganju lignin, hitina. Aktinomicete učestuju u razlaganju aromatična jedinjenja, steroida, fenole i druge složene organskih molekula.
Bio-razlaganje je dugotrajan proces ali poslednjih godina došlo je do napretka u tehnologiji pojavom proizvoda koji su foto-stabilni , sadržajno stabilni (tri godine u ambalaži) i otporni na niske temperature kao sto je EkoVital®.
…………………………………………………………………………
Sadržaj :
Organska materija 21%
Azot(N)……….. 10%
Fosfor (P) ……….1%
Kalijum (K)…….. 4%
—————————————————————————————————————————————————————————
Novi rezultati istrazivanja 2017. !!!
Pokus je postavljen u Antunovcu pokraj Osijeka, na površinama pod pšenicom, u vlasništvu tvrtke Žito d.o.o. iz Osijeka. Pokus je postavljen u dvije varijante:
- Kontrola (uljana repica bez tretiranja), (1 ha)
- Uljana repica tretirana s Ekoboosterom i Ekovitalom(1 ha).
Na 1 ha primjenjeno je 2 l Ekoboostera + 2 l Ekovitala, aplicirano u dva navrata (1. aplikacija- 28.10.2016. primjenjeno je 2l Ekovitala + 1 i Ekoboostera; 2. aplikacija – 23.03.2017. primjenjena je 1 l Ekoboostera).
Tlo je uzorkovano u tri navrata i to: prije primjene navedenih pripravaka (28.10.2016.), u projeće (27.04.2017.) i pred žetvu (28.06.2017.), kako bi se utvrdio utjecaj navedenih pripravaka na bioraznolikost zajednice nematoda u tlu kao bioinikatora “zdravlja tla”.
Tlo je uzorkovano na dubini od 0 do 25 cm, sondom promjera 2 cm u 4 ponavljanja za svaku varijantu. Označeno je i spremljeno u plastične vrećice, te dopremljeno na Poljoprivredni fakultet u Osijeku na analizu. Izdvajanje nematoda iz tla, te prebrojavanje i determinacija obavljeni su naPoljoprivrednom fakultetu u Osijeku, Zavodu za zaštitu bilja, Katedri za entomologiju i nematologiju.
uzorak | dubina
(cm) |
pH (H2O) | pH (KCl) | AL-P2O5
mg /100 g |
AL-K2O
mg /100 g |
org. tvar
(%) |
% CaCO3 |
Kontrola (K) | 0-30 | 8,09 | 7,62 | 38,90 | 27,96 | 1,21 | 3,35 |
Tretman (E)
|
0-30 | 7,98 | 7,30 | 68,36 | 58,82 | 2,00 | 2,90 |
Prinos uljane repice |
Kontrolni tretman | Tretman Ekobooster + Ekovital |
3,4982 t/ha | 4,2823 t/ha |
ZAKLJUČAK
Učinkovitost preparata Ekobooster i Ekovital na bioraznolikostrodova nematoda kao bioinidktora zdravlja tla, ispitana je kroz poljski pokus na uljanoj repici, tijekom vegetacije 2016. i 2017 godine. Nakon provedenog istraživanja možemo zaključiti slijedeće:
U tlu koje je tretirano Ekoboosterom i Ekovitalom utvrđeno je ukupno 33 različita roda nematoda, a u kontrolnom tretmanu 30 rodova, tijekom cijeloga istraživanja, tj. u tri termina uzorkovanja tla.
Gledajući po pojedinačnim uzorcima od 100 g tla, u tretmanu E utvrđeno je prosječno 15,6 rodova, a u tretmanu K 12,2 roda nematoda, pri čemu su utvrđene statistički značajne razlike.
U istraživanju je bilo statistički značajnih razlika između tretmana K i E, utvrđeno je statistički značajno više individua nematoda iz grupe bakterivora u K, u odnosu na tretman E. Međutim, one su u tretmanu K kontrole bile raspoređene unutar 11 rodova, a u tretmanu E, unutar 16 različitih rodova.
Brojnost nematode iz trofičke grupe fungivora, omnivore i predatora nije se statistički značajno razlikovala u tretnamima K i E.
U pokususuutvrđenestatističkiznačajnerazlike u indeksima MI teMI (2-5)izmeđutretmanaKi E, teukazujunastabilnijiekosustav u tretiranomdijelupokusa u odnosunakontrolu.
U ovomistraživanjuboljevrijednostiindeksa PPI/MI utvrđenesu u tretmanu E u odnosunatretman K, i to sastatističkiznačajnimrazlikama.
U ovomistraživanjuboljevrijednostiindeksa SI utvrđenesu u tretmanu E (61) u odnosunatretman K (38), i to sastatističkiznačajnimrazlikama. Vrijednosti SIindeksa bile suduploveće u tretmanu E u odnsunatretman K.
U ovomistraživanjuvećevrijednosti EI utvrđenesu u tretmanu E (60), nego u tretmanu K (54), a utvrđenesurazlikestatističkiznačajne, štoznači da bi se ponovile u 95 % slučajevai u budućnosti.
U tretiranom dijelu pokusa (E) došlo je do značajnog povećanja organske tvari tla (za 60 %), te je tlo iz skupine siromašnih prešlo u skupinu dobro opskrbljenih tala organskom tvari.
Sadržaj fosfora i kalija također se značajno povećao u tretmanu E u odnosu na tretman K, zabilježeno je povećanje od 57% u sadržaju fosfora i 47% u sadržaju kalija. S obzirom da ta dva elementa mogu u tlu biti duže vremena na raspolaganju biljci ovakva opskrbljenost tla fosforom i kalijem osigurava dugugodišnju iskoristivost bez upotrebe gnojiva kako mineralnih tako i organskih, s obzirom na fosfor i kalij.
Na tlu tretiranom Ekoboosterom i Ekovitalom ostvaren je 18% veći prinos nego na kontrolnom tretmanu K.
Iz svega navedenog možemo zaključiti da uporabom preparata Ekovital i Ekobooster jamči se ekološka uravnoteženost tala, poboljšanje biološke raznolikosti nematoda u tlu. Obzirom na zalihu humusa i hranjiva fosfora i kalija u tlu te povećani prinos jamči se i ekonomska isplativost.
U Osijeku, 07.09. 2017.
Analizu obavila: Dekan:
Prof. dr. sc. Mirjana Brmež Prof. dr. sc. Vlado Guberac
———————————————————————————————————————————————————————
Tretirano zemljište
EkoBoosterom i Ekovitalom |
ne tretirano | |
Ukupan broj nematoda | 181 | 460 |
Broj rodova | 13 | 13 |
Bakterivora | 58 | 49 |
Fungovora | 10 | 15 |
Biljni paraziti | 32 | 35 |
Omnivore | 0 | 1 |
Predatori | 0 | 0 |
Maturity Index | 1,90 | 1,62 |
Plant Parasitic Index | 2,93 | 2,91 |
PPI/MI | 1,54 | 1,80 |
Preporučen plan tretiranja biljnih kultura (PDF)
Za dodatna pitanja, sugestije ili kritike – potražite nas na FB: